Kako stres utiče na naše ZDRAVLJE i načini zaštite od stresa.

Stres svakako utiče na vaš život i kvalitet života, kao i na vaše zdravlje. Jako je bitno prepoznati sve stresne situacije, kako biste lakše mogli da ih kontrolišete i da sebi olakšate svoj život.

 

Stres predstavlja savremenu bolest modernog čoveka. Obzirom da se život pretvorio u mašinu, u kojoj se mnogi dobro snalaze, i umeju i mogu da se izbore sa tom brzinom, mnogima je jako teško da savladaju svakodnevne obaveze, a da ne budu napeti i pod stresom.

 

Da biste znali da li ste pod stresom, i šta sve utiče na pojavu, moramo je prvo definisati. Stres predstavlja vašu reakciju na stresore, tj.stimulase, koje možemo podeliti na spoljašnje i unutrašnje. Vaša reakcija može biti psihička i fiziološka, dok se stresori mogu podeliti na spoljašnje i unutrašnje. Unurašnji stresori su pre svega naše misli, a onda i osećanja i telesne senzancije, kao npr.lupanje srca, glavobolja i sl. Spoljašni su svakodnevne stvari koje nam se dešavaju i oni su zaista brojni (partnerski i porodični odnosi, problemi na poslu, gužva, konfliktne situacije).

 

Ključni element da li je stresor ugrožavajući, jeste vaš lični doživljaj. Lični doživljaj ima presudnu ulogu i značaj, jer ne postoji nikakav konsezus, koji bi jasno definisali, kada bi pričali o kvalitetu ili kvantitu stresora. Šta to zapravo znači? Jedna ista situacija, ne mora da znači da izaziva isti intenzitet stresa ili bilo kakav stres na dve različite osobe. Te osobe, mogu biti istih godina i obrazovanja, pola i socijalnog statusa, ali ne moraju imate iste reakcije na konkretan stresor.

 

 

Dakle, nekome stresna situacija može biti gubitak utakmice njegovog omiljenog kluba, dok neko drugi to neće ni registrovati kao situaciju oko koje bi se trebalo nervirati.

 

Šta je zapravo stres i kako se izboriti sa njim, izdvojili smo za vas odgovore, koji će vam biti od pomoći. Evo 12 koraka koje možete preduzeti da biste se borili protiv stresa na pravi način i zaštitili vaše zdravlje.

 

OPUŠTANJE I MEDITACIJA

 

Tehnike smanjenja stresa i vežbe kao što su yoga, meditacija i tai chi pokazale su se jako dobro i delotvorno kod smanjenja hormona stresa i podstiču imunološku funkciju.

U jednom istraživanju, ljudi koji su redovno vežbali yogu su imali smanjenje nekih upalnih procesa u njihovom telu.

 

Potrebno je naći vreme u toku dana, dovoljno je za početak da to bude i desetak minuta, kako bi vam kasnije preraslo u naviku, praktikovati meditaciju. Odredite sami deo dana, ujutru ili uveče, da se usredsredite na vaše telo i na opuštanje. Nemojte misliti  o ostalim stvarima koje su se dešavale tokom dana, već misli usmerite ka meditaciji.

 

DRUŽENJE SA PRIJATELJIMA

 

Ukoliko previše vremena provodite sami, to može uticati ne samo na vaše mentalno zdravlje, već i na  zdravlje vašeg srca. Ni jedna osoba na ovome svetu nije rođena da bude sama. Zato je jako potrebno imati društveni život i u njemu aktivno učestvovati.

 

Jedno istraživanje je pokazalo da žene koje su bile posebno sklone angini, bolovima u grudima povezanoj sa srčanim bolestima i drugim problemima, nisu imale dovoljno društvene podrške u teškim životnim situacijama.

 

Dakle, izađite i družite se. Kvalitetno provedeno vreme u društvu, sa prijateljima, razgovor i smeh je ono što je svakom čoveku potrebno. Međutim, proverite jesu li oko vas pravi prijatelji. Ako imate puno prijatelja, i vi ste za njih uvek tu kada je njima potrebno, to neće biti od koristi. To znači i da su oni tu za vas, kada je i vama potrebno.

 

ZABORAVITE NA PERFEKCIONIZAM

 

Postoje osobe  koje stalno teže perfekciji. To nije uvek moguće, a nekada nije ni poželjno. Takvo ponašanje se zapravo svodi na  neku vrstu neprijatnosti. Neprijatnost je ponašanje koje je podstaknuto ljutnjom prema drugim ljudima.

 

Zato manje težite ka savršenstvu i razmišljate o lepim mislima o budućnosti, budući da su se optimizam, lepe misli i smeh, takođe pokazali da štite srce i vaše celokupno zdravlje.

 

NEMOJTE SE LJUTITI

 

Negovanje ljutnje i besa neće vam pomoći u odnosu sa drugim ljudima, a svakako će uticati na vaše zdravlje. Istraživanja sugerišu da ljudi osećaju više psihološkog stresa  kada gaje osećaj ljutnje u sebi, nego kada praštaju drugim ljudima.

 

Kada se oslobodite ovog osećaja ljutnje, bićete  iznenađeni koliko snažno mogu ove promene uticati na vašu psihu i koliko ćete drugačije gledati na svet oko vas, bez napetosti i ozlojađenosti.

 

Zato budite oprezni sa ovim osećanjima. Sigurno da ukoliko smanjite osećaj konstantne ljutnje, će verovatno  dovesti i do boljih društvenih odnosa.

Jako je bitno da praštate, jer samo na taj način sebe možete osloboditi preterane brige i razmišljanja o problemima.

 

SMEJTE SE

 

Smeh može sagoreti do 20% više kalorija nego stalno držanje ozbiljnog izraza lica i zabrinutosti. To je i pokazalo jedno istraživanje iz 2005. godine, koje je pratilo odrasle osobe dok su gledali smešne i ne-tako smešne filmske odlomke.

 

I manje kalorija, kao što svi znamo, znači veće šanse da ostanete vitki i sačuvate vašu savršenu liniju, što je jedan od najboljih načina da zaštitite svoje srce  dugoročno. Takođe povećan broj otkucaja srca, u studiji iz 2010. godine u American Journal of Cardiology, pokazalo se da poboljšava kardio-vaskularne funkcije.

 

Zato koristite svaki trenutak da se smejete od srca. Prva studija je utvrdila da što se više smejete, više je kalorija koje ćete sagoreti , a samim tim smanjiti mogućnost nastanka stresa.

 

NEMOJTE PITI (PREVIŠE) ALKOHOLA

 

Previše pića može podići trigliceride i krvni pritisak. Međutim, umereno konzumiranje alkohola može zapravo smanjiti mogućnost nastanka bolesti srca. Umereno znači  ne više od jednog napitka dnevno za žene i dva pića za muškarce.

 

Ako ne pijete, to nije razlog da počnete. Ali, ako ste uvek uživali u čaši vina i želite tako nastaviti to je sasvim u redu. Gledajte samo da to ne bude više od jedne do dve čaše dnevno.

 

MANJE KOFEINA

 

Kofein može brzo ubrzati rad hormone stresa.  Povišeni hormoni stresa doprinose nastanku bolesti. Zato smanjite konzumiranje kafe ili čaja. Preliminarne studije povezale su prehrambene navike sa povećanim rizikom od šećerne bolesti, što je glavni faktor rizika za bolesti srca.

 

Jedna šolja kafe na dan, može biti idealna mera, ukoliko imate naviku ispijanja kafe.

 

OGRANIČITE EMOCIONALNU UKLJUČENOST

 

Ovde se ne misli na ljude, već je potrebno  izbegavati  previše se emotivno davati u stvarima koje nisu toliko važno za vas i nemaju značaja.

 

Na primer, istraživači su nedavno povezali poraz fudbalskog tima sa većim rizikom od nastanka srčanog udara. Dakle, ovo su sve sporedne stvari koje ne utiču direktno na vaš život, i nisu od posebnog značaja. Potrebno je odrediti prioritete u životu, kako bi znali upravljati vašim emocijama.

 

Zato nemojte se znojiti za tako male stvari i ne zaboravite da one za vas nemaju nikakvog značaja.

 

HRANITE SE DOBRO

 

Hranite se zdravo – niske količine crvenog mesa i prerađene hrane, voće i povrće, piletina, riba i cele žitarice – neće samo smanjiti vašu težinu, već će imati i odličan uticaj na vaše zdravlje: održava  šećer u krvi stabilnim tokom dana. Jednostavnija prehrana s kompleksnim ugljenim hidratima znači da ćete biti staloženiji tokom dana. Nećete imati veliki nivo ugljenih hidrata, a zatim pad nivoa. Vaša raspoloženja neće se menjati.

Zdrava prehrana može sprečiti nastanak dijabetesa, što je glavni faktor rizika za probleme srca.

 

Takođe, način ishrane, može pomoći i kod neželjenih pojava koje se javljaju, usled veće izloženosti stresu. Pojava bubuljica i akni na vašem licu i telu, kao i preterano opadanje kose usled stresnih situacija.

 

TRAŽITE POMOĆ UKOLIKO PATITE OD DEPRESIJE

 

Depresija može povećati rizik od bolesti srca i može skratiti životni vek. Ako ste depresivni ili anksiozni, lekovi, psihoterapija ili kognitivna bihevioralna terapija i drugi tretmani mogu vam pomoći.

 

Većina ljudi smatra da odlazak kod psihijatra ostavlja pogrešnu sliku vas u društvu. Ali, ako će vam biti od pomoći, kao i kad vas boli zub, kada posetite lekara, isto je I sa psihoterapijom, ukoliko patite od depresije.

 

Svakako, ukoliko je potrebno da uzimate lekove, vaš lekar će prepisati najbolje za vas I vašu depresiju. Nemojte uzimati lekove bez posete lekaru.

 

DOVOLJNO SPAVAJTE

 

Toliko je ljudi u našoj kulturi koji imaju problem sa spavanjem, jer jednostavno ne spavaju dovoljno ili imaju isprekidan san. Često buđenje tokom noći, može biti uzrokovano problemima koji vas opterećuju I stresnim situacijama tokom dana, zbog kojih ne možete da se opustite I da mirno spavate.

 

Preporučuje se prosečno šest do osam sati sna tokom noći.

Međutim, kvalitet sna je ključna stvar. Apneja za vreme spavanja – stanje u kojem se periodično probudite zbog prekida disanja – povezano je s kardiovaskularnim bolestima.

 

Ljudi koji se usred noći budu budili od apneje za vreme spavanja nisu sposobni završiti normalne cikluse spavanja, vreme kada telo prirodno snižava visinu hormona i krvni pritisak. To može dovesti do hipertenzije i bolesti srca.

 

VEŽBAJTE VIŠE

 

Fizička aktivnost je jedna od ključnih faktora, koja direktno utiče na sanjenje stresa. Tokom vežbanja u telu se smanjuje visina hormona stresa. Pokušajte za početak vežbati rekreativno, poput trčanja, šetnje, plivanja, pa čak i plesanja. Ove aktivnosti pomažu vam da se osećate bolje, smanjite rizik od nastanka dijabetesa i poboljšate svoje zdravlje celog organizma. Vežbe su takođe delotvorene kod lečenja depresije.

 

Jedno istraživanje je pokazala da su jako velike prednosti bilo kakve  fizičke aktivnosti, čak i aktivni kućni poslovi ili vrtlarstvo.

Preporučuje se vežbanje najmanje 30 minuta dnevno. Pre nego krenete sa vežbanjem, jako je bitno da razgovarate sa svojim lekarom, kako bi na osnovu vašeg zdravstvenog stanja odredio da li su vežbe delotvorne za vas.

 

Napomena: Ovaj tekst je u vlasništvu sajta “www.novipocetak.com” , ukoliko ga želite preuzeti kontaktirajte admin tim putem naše Facebook stranice.