OVO SU PRVI ZNACI PSIHOZE: da li psihotični poremećaji mogu da se izleče i kako

Mentalno zdravlje je decenijama, pa možda i vekovima bilo tabu tema. Ljude je bilo sramota da priznaju da neko njima blizak pati od psihičkih bolesti, a situacija je, nažalost, i danas neretko ista.

Zato što su mentalne bolesti “iste” kao i bolesti srca ili kostiju, u smislu da postoje lekari i lekovi koji ih leče, i zato što nije sramota biti bolestan jer su te stvari van naše kontrole, danas otvoreno o psihozi govori docent dr Zvezdana Stojanović sa Klinike za psihijatriju Vojnomedicinske akademije:

U čemu je razlika između psihoze i neuroze?

Psihoze su ozbiljan, težak psihički poremećaj, koje zahteva najčešće doživotno lečenje lekovima, odnosno antipsihoticima. Najjednostavnije objašnjenje, kako bi porodica, sama osoba koja ima probleme shvatili šta mu se dešava, jeste da je psihoza sve ono što jasno odstupa od realnosti, na primer slušne halucinacije, paranoidne ili druge čudne obmane, neorganizovan ili neobičan govor, razmišljanje i ponašanje. Dok u psihijatriji postoje jasni dijagnostički kriterijumi za postavljanje dijagnoze psihotičnog poremećaja.

Sa druge strane, neurotski poremećaji su lakši psihički poremećaji, i neke od neurotskih simptoma ima svako od nas, u manjem ili većem obliku izraženom. U fazama kada su neurotski simptomi intenzivirani u sklopu stresnih životnih dešavanja, iscrpljenosti…, neophodna je pomoć psihijatra u vidu psihoterapije sa ili bez uključivanja psihofarmakoterapije, uglavnom antidepresiva. Primeri neurotskih poremećaja su panični napad, fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Koliko psihoza utiče na život pacijenta?

Nelečeni psihotični poremećaj značajno utiče na sve aspekte života pacijenta. Duži period trajanja nelečenih simptoma uzrokuje veće i trajnije oštećenje psihičkih funkcija i otežava oporavak pacijenta kada se lečenje započne.

Ako dominira tzv. pozitivna simptomatologija (halucinacije, deluzije, dezorganizovano ponašanje), osoba može da bude uplašena, uznemirena, ljuta što mu porodica i prijatelji ne veruju. U želji da se odbrani od opasnosti koju oseća ili pod uplivom halucinacija, može da bude i agresivna prema sebi i/ili drugima. Pacijent je okupiran ovim psihotičnim doživljajima, tako da ne može da uči, da radi, da se druži…

Ako dominira negativna simptomatologija, pacijent se povlači od svog socijalnog okruženja, vreme provodi uglavnom u kući, gde i najobičnije i najjednostavnije obaveze ne obavlja.

I pozitivna i negativna simptomatologija odvlače pacijenta od realnog života u jedno autistično psihotično funckionisanje, sa zastojem i neefikasnošću u svim sferama života, odnosno socijalno, emotivno, profesionalno. Zbog otežane mogućnosti školovanja, rada, ovi pacijenti su neretko i egzistencijalno ugroženi.

Da li je čovek u stanju da prepozna da pati od duševne bolesti i potraži pomoć?

Sposobnost da osoba prepozna šta mu se dešava u psihijatriji se zove uvid. Ponekad osoba koja ima psihotični poremećaj ima uvid i prepoznaje šta joj se dešava i dolazi sama da potraži pomoć, jer vidi da je uznemirena, uplašena, da joj je koncentracija sve slabija i da ne može da ispuni zahteve porodičnog i radnog okruženja.

Mnogo je češće da osoba nema uvid i da ne želi psihijatrijsku pomoć. Ovakve osobe najčešće dolaze na lečenje na nagovor i pritisak porodice. Jako je bitno da osoba ima poverenje u nekog od člana porodice i da je posluša da dođe na pregled kod psihijatra.

U slučaju da pacijent i pored nagovaranja porodice ili prijatelja ne želi da dođe na pregled i da je agresivan prema sebi i/ili prema drugima, neophodna je prisilna hospitalizacija. Ovakav način lečenja je neprijatan i za porodicu i za pacijente, ali je u nekim slučajevima jedini način da osoba počne da uči i da prepoznaje šta joj se dešava.

Kako i sa svim hroničnim bolestima u medicini, tako i u psihotičnim poremećajima, osoba uči da prepoznaje simptome, pogoršanje i da se na vreme javi psihijatru kako bi se korigovala terapija i izbegla eventualna hospitalizacija. Sa druge strane, pacijenti sa neurotskim poremećajem uglavnom prepoznaju simptome i traže pomoć.

Na sledećoj strani pročitajte koji su simptomi psihoze!

Izvor: Lepa i srecna