Probajte usvojiti neke od navika – Tajna najdugovječnijih ljudi na svijetu

Usvojite ove navike i doživite stotu

Želite li da budete zdravi, ne trebaju vam ni sprave za vežbanje, već samo da praktikujete savete najdugovečnijih ljudi na svetu. Dugovečnim ljudima se svi dive i oni su večita inspiracija jer nema ko da ne želi da doživi duboku starost.

Kako biste očuvali zdravlje obratite pažnju na to kako žive najdugovječniji ljudi na svetu, piše portal Medium.com, a prenosi britanski Independent. Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive 100 godina deset puta češće od proseka, ne dižu tegove, ne trče maratone, a nisu ni članovi nekoga fitnes kluba.

Umesto toga žive u okolini koja ih konstantno podstiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tome i ne razmišljaju. Većina se bavi vrtlarstvom, tokom dana puno hodaju, a pri obavljanju kućnih poslova ne koriste često električne aparate.

Naučnici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najefikasnijih načina produženja životnoga veka – kretanje kao sastavni deo svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovečnijih ljudi na svetu.

Takav način života u današnjem društvu, u kojem su mnogi svakodnevno zbog prirode posla prikovani za radne stolove ili kompjuterske ekrane, često nije realan. Prirodno kretanje tokom dana izgleda poput romantičnog maštanja, ali treba podsetiti da je pre stotinu godina bilo samo 10 posto poslova koji su se obavljali sedeći, u odnosu na današnjih čak 90 posto.

Uprkos tome i danas postoje brojni načini kojima pojedinac može da uvede više kretanja. Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja nedeljno rezultira smanjenjem rizika od rane smrti od posledica kardiovaskularnih bolesti, bolesti disajnih puteva i posledica karcinoma.

Ako vam to izgleda mnogo, istraživanja pokazuju da i samo dva sata hodanja nedeljno može biti dovoljno da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti. “Možete da praktikujete šetnju do posla i nazad, kažu naučnici, te dodaju da su jednako efikasne šetnje s decom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do pijace, pošte ili do prijatelja.

Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, ali dobra je bilo kakvafizička aktivnost. Pritom treba imati na umu da tokom putovanja do posla biciklom vežbate i produžujete život.

Hodanje je dobro i za um pojedinca “Svakodnevna šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 posto”, kaže psihijatar sa švedskog Instituta, Anders Hansen. Ako ne volite duge šetnje, pokušajte da šetate kraće, ali više puta dnevno. Na primer, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošetajte. Ako možete razgibajte se blizu radnog stola ili izađite napolje na ručak i pritom kratko prošetajte na svežem vazduhu.

Naša tela stvorena su za pokret, a ne za sedenje, ali kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitnes. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako efikasno. Naučnici kažu da hodate prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovečni stogodišnjaci iz Plavih zona.

Izvor: Infopult